Palijativna skrb nastala je u vrijeme kad su se žene počele masovno uključivati u tržište rada, napuštajući svoju tradicionalnu ulogu ključne osobe koja je obitelji brinula o nemoćnima – djeci, starcima i teškim kroničnim bolesnicima. Golemu količinu neplaćenog rada u skrbi koje su žene dotad obavljale u obitelji, pokušalo se nadomjestiti institucijama.
Jaslice i vrtići uspješno su nadomjestili kućnu brigu o djeci. Potrebe za dugotrajnom skrbi odraslih nisu tako uspješno nadomještene. Osim što Hrvatskoj nedostaje više tisuća postelja za dugotrajnu skrb, kao i profesionalaca koji bi pružali tu skrb, nedostaje i podrška obiteljima koje žele brinuti o nemoćnim članovima. Ova stranica usmjerena je prvenstveno podršci takvim obiteljima.