Informacije o pravima iz sustavâ zdravstvene i socijalne skrbi

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) osigurava u cijelosti zdravstvenu zaštitu za osoba s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje, a status u obveznom zdravstvenom osiguranju stječu temeljem rješenja koje donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na socijalnu skrb, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

HZZO pored ostalog osigurava i preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina života, preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom iz registra osoba s invaliditetom utvrđenog zakonom kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom, cjelokupno liječenje kroničnih psihijatrijskih bolesti i cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti.

HZZO također osigurava kućne posjete i kućno liječenje, patronažnu zdravstvenu zaštitu, sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika, lijekove s osnovne liste lijekova HZZO-a propisane na recept, zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe i palijativnu zdravstvenu zaštitu.

Osiguranici imaju na račun HZZO  pravo na sljedeće vrste pomagala:

1. Proteze za ruke i noge

2. Ortoproteze, ortoze i elektronički uređaji

3. Ortopedske cipele

4. Pomagala za kretanje (jednu ili dvije štake,  štap,  hodalicu, invalidska kolica)

5. Antidekubitalna pomagala i jastuci

6. Pomagala kod šećerne bolesti

7. Pomagala za probavni sustav i stoma pomagala

8. Pomagala za urogenitalni sustav

9. Obloge za rane

10. Pomagala za disanje

11. Potrošni materijal za hemodijalizu i peritonejsku dijalizu u kući

12. Očna i tiflotehnička pomagala

13. Slušna i surdotehnička pomagala

14. Pomagala za glasan govor

15. Druga pomagala (toaletni stolac, rukavice, elastično kompresivna pomagala, utege, suspenzore, trbušne pojaseve, umjetne dojke, grudnjake, vlasulje te pomagala za mjerenje protrombinskog vremena)

Pomagala propisuju liječnici specijalisti određene specijalnosti odnosno izabrani doktori opće/obiteljske medicine, pedijatri i ginekolozi s kojima je HZZO sklopio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite.

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe

Prava iz sustava socijalne skrbi

1.    Inkluzivni dodatak

Inkluzivni dodatak se priznaje odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen određen stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom.

Inkluzivni dodatak određen je u iznosima od:

720 eura mjesečno za 1. razinu potpore

480 eura mjesečno za 2. razinu potpore

430 eura mjesečno za 3. razinu potpore

162 eura mjesečno za 4. razinu potpore

138 eura mjesečno za 5. razinu potpore

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u mjestu stanovanja.

Obrazac zahtjeva i detaljnije informacije o uvjetima možete pronaći na poveznicama:

2.    Jednokratna naknada

Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i slično) nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.

Jednokratna naknada određena je u iznosima od:

331,80 eura u jednoj kalendarskoj godini za samca

464,53 eura jednoj kalendarskoj godini za kućanstvo

*U osobito opravdanim slučajevima, može se jednom godišnje priznati jednokratna naknada u iznosu do najviše 1237,23 eura.

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u mjestu stanovanja.

Obrazac zahtjeva i detaljnije informacije o uvjetima možete pronaći na poveznicama:

3.    Naknada za pogrebne troškove

Naknada za pogrebne troškove priznaje se fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili izvršila uslugu pogreba osobe koja nije imala zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja i koja je u trenutku smrti bila korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu i prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Naknada za pogrebne troškove određena je u iznosu do:

iznosa osnovnih troškova pogreba, u koji se uračunavaju i troškovi prijevoza do mjesta pogreba/ državne granice u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske.

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u mjestu stanovanja.

Obrazac zahtjeva i detaljnije informacije o uvjetima možete pronaći na poveznicama:

4.    Status njegovatelja

Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom, uz njezinu suglasnost/ suglasnost njezinog zakonskog zastupnika, koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom, u svrhu njege osobe s invaliditetom koja je potpuno ovisna o tuđoj pomoći i njezi (višestruka oštećenja,/ poremećaji iz autističkog spektra, potpuna nepokretnost/ pokretnost uz ortopedska pomagala, potreba za posebnim izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata).

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u mjestu stanovanja.

Obrazac zahtjeva i detaljnije informacije o uvjetima možete pronaći na poveznicama:

5.    Smještaj

Smještaj u domu socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji je usluga kojom se korisniku od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad osigurava intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji te pružanjem drugih socijalnih usluga.

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u mjestu stanovanja.

Obrazac zahtjeva i detaljnije informacije o uvjetima možete pronaći na poveznicama:

https://socskrb.hr/obrasci

https://socskrb.hr/djelatnosti/socijalne-usluge

Registar pružatelja usluga smještaja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dostuopan je na poveznici:

https://mrosp.gov.hr/registar-pruzatelja/13416

6. Pomoć u kući

Pomoć u kući se odobrava starijoj osobi i osobi kojoj je zbog privremenog ili trajnog oštećenja prijeko potrebna pomoć druge osobe, a koja ne može sama niti uz pomoć članova obitelji osigurati podmirenje svakodnevnih životnih potreba.

Usluga pomoći u kući obuhvaća:

pripremu ili nabavu i dostavu gotovih obroka

obavljanje kućnih poslova

održavanje osobne higijene

zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Odobravanje usluge ovisi o imovnom stanju osobe.

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u mjestu stanovanja.

Obrazac zahtjeva i detaljnije informacije o uvjetima možete pronaći na poveznicama:

https://socskrb.hr/djelatnosti/socijalne-usluge

7. Osobna asistencija

Osobna asistencija je socijalna usluga kojom se osigurava pomoć i podrška osobi s invaliditetom (treći i četvrti stupanj težine invaliditeta) u aktivnostima koje ne može samostalno izvoditi (svakodnevne radnje u kući i izvan kuće, pomoć i podrška u komunikaciji i primanju informacija) a u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu.

Uslugu osobne asistencije osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem pruža osobni asistent.

Uslugu osobne asistencije osobi s oštećenjem sluha i gluhoslijepoj osobi pruža komunikacijski posrednik.

Uslugu osobne asistencije osobi s oštećenjem vida pruža videći pratitelj.

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u mjestu stanovanja.

Obrazac zahtjeva i detaljnije informacije o uvjetima možete pronaći na poveznicama:

https://socskrb.hr/obrasci

https://socskrb.hr/djelatnosti/socijalne-usluge/

Uvjeti  za priznavanje prava na inkluzivni dodatak određeni su Zakonom o inkluzivnom dodatku kao i iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom.

Osobe s invaliditetom imaju pravo na inkluzivni dodatak, odnosno novčanu naknadu u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Inkluzivni dodatak određen je u iznosima od 720 eura mjesečno za prvu razinu potpore, 480 eura mjesečno za drugu razinu potpore, 430 eura mjesečno za treću razinu potpore, 162 eura mjesečno za četvrtu razinu potpore i 138 eura mjesečno za petu razinu potpore.

Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se:

–           odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom

–           djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

–           odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

O pravu na inkluzivni dodatak rješenjem odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad.

Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu stranke, a ne mijenja se priznavanjem prava na uslugu smještaja i organiziranog stanovanja izvan mjesta prebivališta stranke.

Postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti i smatra se žurnim. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Više informacija o pravima pacijenata s invaliditetom na inkluzivni dodatak možete naći na poveznici https://www.zakon.hr/z/3670/Zakon-o-inkluzivnom-dodatku.

Spomenute ugovore najčešće sklapaju osobe starije životne dobi kako bi si osigurale uzdržavanje, skrb i brigu, a zauzvrat daju svoju imovinu ili njezin dio (najčešće nekretninu). 

Budući da starije osobe, zbog svoga često narušenog zdravstvenog stanja i oslabljenih kognitivnih sposobnosti, spadaju u ranjivu skupinu ljudi, trebaju se upoznati s posljedicama sklapanja ugovora te pravima i obvezama koja proizlaze iz njih.

Razlika između ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i ugovora o doživotnom uzdržavanju

Osnovna razlika između ovih ugovora odnosi se na trenutak prijenosa imovine na davatelja uzdržavanja. Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina primatelja uzdržavanja prelazi na davatelja uzdržavanja za vrijeme života primatelja uzdržavanja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju u trenutku njegove smrti.

Budući da se u praksi pojmovi „ugovor o doživotnom uzdržavanju“ i „ugovor o dosmrtnom uzdržavanju“ često izjednačavaju, naziv ugovora o doživotnom uzdržavanju promijenjen je u „ugovor o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti),“ a naziv ugovora o dosmrtnom uzdržavanju promijenjen je u „ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (uz istovremeni prijenos imovine).“

Sudac ili javni bilježnik prilikom ovjere ili sastavljanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju dužan je strankama pročitati sadržaj ugovora, upozoriti ih na pravne posljedice sklapanja ugovora, istaknuti razlike između ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ukazati na trenutak prijenosa imovine s primatelja uzdržavanja na davatelja uzdržavanja te objasniti prednosti osnivanja osobne služnosti i stvarnog tereta.

Poslove skrbništva obavljaju Hrvatski zavod za socijalni rad, skrbnik i posebni skrbnik. 

Svatko može obavijestiti Zavod o potrebi pružanja zaštite osobama koje se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nisu sposobne brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koje ugrožavaju prava i interese drugih osoba o kojima su dužne skrbiti. 

Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nadležan prema mjestu prebivališta punoljetne osobe za koju ocijeni da zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti, po službenoj dužnosti predlaže Sudu pokretanje postupka za lišenje poslovne sposobnosti. 

Nadležni područni ured Zavoda, osobi za koju je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika. Odlukom o imenovanju posebnog skrbnika utvrđuju se njegove dužnosti i ovlasti, a u pravilu će se ograničiti na zastupanje u postupku lišenja poslovne sposobnosti i poduzimanje žurnih mjera nužnih za osiguranje imovine ili zaštitu zdravlja osobe za koju se postupak vodi.

Sud može donijeti rješenje samo o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti osobe, odnosno osoba ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti.

Odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice: raspolagati imovinom, plaćom ili drugim novčanim primanjima, upravljati imovinom, odlučiti o zapošljavanju,davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja.

Poslove koji nisu određeni u sudskoj odluci o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti, osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti može samostalno poduzimati.

Osobu koja je lišena poslovne sposobnosti, nadležni područni ured Zavoda, stavit će pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomoćnosti sudske odluke.Više informacija o skrbništvu potražite na poveznici Hrvatskog zavoda za socijalni rad https://socskrb.hr/djelatnosti/skrbnistvo/.

Nasljedno pravo stječe se u trenutku ostaviteljeve smrti, a na temelju zakona ili oporuke 

Svaku se fizičku osobu može naslijediti, a svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije drukčije određeno. Toga se prava možete i odreći.

Nasljeđivanje na temelju zakona

Ako ostavitelj nije ostavio oporuku, na temelju zakona nasljeđuju ga njegovi zakonski nasljednici po nasljednim redovima, pri čemu vrijedi načelo da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

Ako ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu ili grad koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći.

Zakonski nasljednici ostavitelja su:

-njegovi potomci, posvojčad, i njihovi potomci, djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb i njihovi potomci

-bračni drug

-izvanbračni drug

-životni partner

-neformalni životni partner

-njegovi roditelji, posvojitelji

-njegovi braća i sestre i njihovi potomci

-njegovi djedovi i bake i njihovi potomci

-ostali predci.

Djeca rođena izvan braka imaju ista nasljedna prava kao i bračna djeca i njihovi potomci. U pravu nasljeđivanja ostaviteljev životni partner izjednačen je s bračnim drugom, a djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb izjednačena su s njegovom djecom. 

Prvi nasljedni red su ostaviteljevi potomci i njegov bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner) koji nasljeđuju jednake dijelove. 

U drugom nasljednom redu ostavitelja koji nije imao potomke nasljeđuju njegovi roditelji i bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner). U tom slučaju ostaviteljevi roditelji nasljeđuju jednu polovicu ostavine podijeljenu na jednake dijelove, a drugu polovicu nasljeđuje ostaviteljev bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner). 

Treći nasljedni red su ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci, a četvrti njegovi pradjedovi i prabake. Iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju njegovi daljnji predci. 

Nasljeđivanje na temelju oporuke

Oporuku može napraviti svaka osoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 16 godina života. Njome raspolaže svojom imovinom u slučaju smrti, ali i tada postoje određena zakonska ograničenja. Naime, zakonom određeni krug osoba ima pravo na nužni dio bez obzira na oporuku koju je ostavitelj napisao. 

Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb i njihovi potomci te njegov bračni ili izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner. Nužni nasljednici su i ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci (djedovi, bake…) ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. 

Ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni ili izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner imaju pravo na nužni dio koji iznosi polovicu onoga dijela koji bi svakom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nužni dio ostalih nužnih nasljednika iznosi trećinu njihovog zakonskog dijela.

U Hrvatskoj je otvoreno oko 700 domova za starije osobe od kojih su većina privatni domovi, tri  su doma državna, a još pedesetak su osnovale jedinice lokalne i regionalne samouprave. Popis domova za starije možete pronaći na ovoj poveznici: https://www.domovi-za-starije.com/.

Hospicij je stacionarna ustanova palijativne zdravstvene skrbi, za one čija bolest više ne reagira na postupke liječenja. Stacionarna ustanova znači da ima krevete. Stacionarna palijativna skrb namijenjena je umirućima, tj. onima kojima preostaje još najviše tri mjeseca života.

U hospiciju se pruža cjelovita zdravstvena njega odraslih pacijenata. Hospicij ne može zbrinjavati pacijente na respiratoru, pacijente koji se aktivno onkološki liječe (kemoterapija, radioterapija), ili koji trebaju hemodijalizu.

Pravo na hospicij imaju građanke i građani Republike Hrvatske koji su u terminalnoj fazi bolesti, kada medicina više ne može dovesti do ozdravljenja. Boravak je besplatan i dostupan svima, bez obzira na dob, vjersku ili bilo koju drugu društvenu pripadnost. 

U Rijeci djeluje Hospicij Marija Kozulić, a više informacija možete pronaći na linku https://hospicij-marijakozulic.hr/.

Za hospicij u Splitu informacije možete pronaći OVDJE.