Pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti
U Hrvatskoj se postupak lišenja poslovne sposobnosti pokreće pred nadležnim sudom. Evo osnovnih koraka tog postupka:
1. Pokretanje postupka: Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom sudu. Zahtjev može podnijeti sama osoba za koju se traži lišenje poslovne sposobnosti, njen zakonski zastupnik, bliski srodnik ili skrbnik. Zahtjev treba sadržavati podatke o osobi za koju se traži lišenje sposobnosti, razloge zahtjeva i dokaze koji potvrđuju potrebu za lišenjem sposobnosti. Liječnik obiteljske medicine ne može samostalno pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti za svog pacijenta, ali može biti uključen u postupak kao svjedok ili stručni vještak. Na zahtjev suda, liječnik može pružiti medicinsko izvješće o psihičkom i tjelesnom stanju osobe za koju se traži lišenje sposobnosti. To izvješće može biti važan dokaz koji sud uzima u obzir prilikom donošenja odluke o lišenju sposobnosti.
2. Medicinski pregled: Sud će zatražiti medicinski pregled osobe za koju se traži lišenje sposobnosti. Liječnici će obaviti detaljan pregled i dostaviti izvješće sudu koje će sadržavati informacije o psihičkom i tjelesnom stanju osobe.
3. Razmatranje zahtjeva: Nakon što sud primi zahtjev i medicinsko izvješće, provest će postupak razmatranja zahtjeva. Sud će utvrditi je li osoba zaista nesposobna obavljati poslove vezane uz upravljanje svojim imovinskim i pravnim pitanjima.
4. Saslušanje: Sud može odlučiti da je potrebno saslušanje osobe za koju se traži lišenje sposobnosti. Na saslušanju će osoba imati priliku iznijeti svoje mišljenje i obraniti svoju sposobnost obavljanja poslova.
5. Odluka suda: Na temelju prikupljenih dokaza i argumentacije, sud će donijeti odluku o lišenju poslovne sposobnosti. Ako sud utvrdi da je osoba nesposobna za obavljanje poslova, može donijeti odluku o imenovanju skrbnika koji će obavljati poslove umjesto nje.
Važno je napomenuti da su ovi koraci samo općeniti smjer postupka lišenja poslovne sposobnosti u Hrvatskoj. Detalji i procedura mogu se razlikovati ovisno o specifičnostima slučaja i nadležnom sudu. Ako se nalazite u takvoj situaciji, preporučljivo je konzultirati se s odvjetnikom ili pravnom stručnjakom za pružanje preciznih informacija i pravne pomoći.
Adresar pružatelja socijalnih usluga
Adresar ažurira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Tražilica je OVDJE.
Kad kontaktirati bolničku socijalnu radnicu?
U slučajevima kad je pacijent:
● Beskućnik
● Bezdomnik
● Pacijent bez obaveznog zdravstvenog osiguranja
● 48 sati od prijema nitko nije posjetio niti se telefonski interesirao za pacijenta
● Pacijent nema uredne dokumente (osobna iskaznica, putovnica)
● Strani državljanin bez zdravstvenog osiguranja i bez podataka o srodnicima
● Pacijent ima zakonskog skrbnika
● Bez obveznog zdravstvenog osiguranja
● Loših materijalnih i socijalnih prilika
● Strani državljanin bez zdravstvenog osiguranja i bez podataka o srodnicima
● Umro, a nema bližih srodnika niti osobu koja će organizirati pokop
● Lišen poslovne sposobnosti (tj. potrebna je suradnja sa skrbnikom)
● Osoba u čijem je intereresu pokretanje postupka ocjene poslovne sposobnosti
● Nemoćna ili stara osoba koja ne može samostalno brinuti o sebi, a nema bližnjih ili nije s njima u dobrim odnosima (tj. nije moguć siguran otpust pacijenta)
● Sumnja se na zlostavljanje i nasilje nad pacijentom
● Maloljetnik bez pratnje roditelja/skrbnika (pokušaji suicida, štetne uporabe i sl.)
● Roditelj/samohrani roditelj maloljetnog djeteta (potrebna je skrb o maloljetnom djetetu za vrijeme hospitalizacije roditelja)
● Mora biti u izolaciji nakon otpusta, a živi sam
● U obitelji je još jedan težak pacijent
● Umro, a nema bližih srodnika niti osobu koja će organizirati pokop
● U drugim slučajevima prema procjeni nadležne osobe
Zakon o socijalnoj skrbi
Pročišćeni tekst zakona (NN 18/22, 46/22, 119/22) na snazi od 22.10.2022. OVDJE